petak, 5. ožujka 2010.

OPTIKE U ZAGREBU



















OPTIKA "GHETALDUS"
OPTIKA "KRALJEVIĆ"
OPTIKA "MONOKL"
OPTIKA "LCL"
OPTIKA "ĆURIN"
OPTIKA "ŠARIĆ"

LEĆE

Tko može nositi kontaktne leće??
Svi koji bi trebali korekciju oštrine vida. Razlog nošenja kontaktnih leća dijeli se u dvije grupe:
iz kozmetskih razloga (osobe koje žele igledati "ljepše" i pri tom dobro vidjeti),
iz praktičnih razloga kad im naočale ne pružaju dovoljno dobro rješenje (sport, zanimanja gdje se naočale zamagle, pod zaštitnim maskama...)
iz potrebe (osobe kojima su kontaktne leće "lijek", jer s naočalama ne mogu postići tako dobru kvalitetu vida kao s lećama). Leće ne smiju nositi oni koji boluju od neke kronične upale vjeđa, spojnice i rožnice, jer bi ih u tom slučaju oči teško podnijele, a i prisustvo leće na bolesnom oku moglo bi pogoršati postojeću upalu. O tome brine oftalmolog.


.. VRSTE LEĆA..
Danas se najviše traže mekane kontaktne leće. Izrađene su vrhunskom tehnologijom tako da zadovoljavaju dobar vid i, što je naročito važno, dobru prozračnost, te vlaženje oka. Mogu ih nositi i oni koji imaju astigmatizam (torične mekane leće), a koji su donedavno bili prisiljeni nositi isključivo polumekane (GP) leće. Mekane leće su želatinozne, oči ih odlično podnose i mogu se nositi povremeno za određene prilike kao što je sport, izlasci ili bilo koja druga prilika kad su naočale nepraktične. Obzirom na sve češću pojavu alergijskih reakcija oka na pelud, prašinu i druge zagađivače u zraku, moderna medicina preporučuje što kraći kontakt jedne te iste leće sa okom.


Tako se danas preporučuje nositi:
dnevne (Nose samo po jedan dan, a zatim se bacaju. S njima se baci i opasna prljavština. Slijedeći dan na oko se stavlja nova, sterilna leća Tako se smanjuje opasnost od infekcije i alergije oka. Sredstva za čišćenje i tekućine za čuvanje leća nisu potrebne. Praktične su i za one koji nose druge tipove mekih leća kad se npr. odluče za putovanje (slabe higijenske prilike, rafting, kampiranje), treniraju sport gdje im nešto može upasti u oko (tenis, ekstremni sportovi) ili žive u blizini zelenih površina, te su u proljeće izloženi visokoj koncentraciji peluda u zraku. Kad prođe specifična situacija, uvijek se možemo vratiti lećama koje inače nosimo.)
dvotjedne (tehnološki su najsavršenije i najviše se preporučuju) ili
mjesečne zamjenske mekane leće (sigurnije su za oči od godišnjih zbog 12 puta kraćeg razdoblja nošenja i razumne cijene obzirom na kvalitetu).


..Održavanje leća.. Neobično je važno kontaktne leće uredno skidati, prati, dezinficirati i čuvati u tekućini u posebnom kontejneru. Bitno je pranje ruku prilikom manipuliranja s lećama, a za žene odabir takve šminke za oči koja neće iritirati oko i time ometati nošenje leća. Oči bi trebale biti odmorene, naspavane. Ukoliko je moguće, treba izbjegavati iritaciju oka u zadimljenim prostorijama, prašini, vjetru, a na jakom suncu nositi sunčane naočale sa zaštitnim UV filtrom. Redovite okulističke kontrole su neizbježne, jer se vremenom leće oštete i zaprljaju,
te ih treba zamijeniti novima.



KONVERGENTNE


















DIVERGENTNE

DIOPTRIJSKI OKVIRI




Dioptrijske naočale predstavljaju ortopedsko pomagalo koje datira s kraja 13 stoljeća. Do danas je ostalo nepoznato tko je zaslužan za izum. Također je nepoznato da li je izum naočala djelo pojedinca ili skupine učenjaka. Jedino je poznato da su krajem 13 stoljeća u okolici Venecije u malom mjestu Muranu koje je predstavljalo tadašnje središte staklarstva izrađene dvije konveksne leće te obrubljene sa željeznim, drvenim odnosno prstenom od rogovine!






Prema vrsti materijala dioptrijske okvire dijelimo na:
Metalne
Plastične
Kombinirane
Prema obliku dijelimo ih na:
Dioptrijski okviri s punim okvirom okulara
Dioptrijski okviri s poluokvirom okulara
Dioptrijski okviri sa bušenim naočalnim lećama (eng.Rimless)

OFTAMOLOGIJA





















Oftalmologija je grana medicine koja se bavi bolestima očiju uključujući bolesti vidnog puta (sustava u mozgu koji je zadužen za vid).

ŠTO OBUHVAĆ OPIKA


Optika je područje fizike koje proučava svojstva svjetlosti i njezinog međudjelovanja s materijom.
U optici pojam svjetlosti obično obuhvaća vidljivo, infracrveno i ultraljubičasto područje, iako se slične pojave mogu proučavati i u drugim područjima elektromagnetskog zračenja, pa se prema tome optika može shvatiti kao posebno područje elektromagnetizma. Neke pojave u optici ovise o kvantnoj prirodi svjetlosti što optiki povezuje i s kvantnom mehanikom. U praksi se ipak većina pojava može objasniti elektromagnetskom prirodom svjetlosti koja je opisana Maxwellovim jednadžbama.
Klasična optika se dijeli na fizikalnu optiku koja proučava valna svojstva svjetlosti i geometrijsku optiku koja predočava širenje svjetlosti u obliku ravnih crta ("zraka").
Primijenjena optika se bavi konstrukcijom i optimizacijom optičkih elemenata, sustava i naprava kao što su leće, zrcala, prizme, objektivi, okulari, mikroskopi, teleskopi.